|
|

Često postavljana pitanja
Povratak na početnu stranicu javne rasprave
- Mogu li pravne osobe i dalje realizirati svoje pravo na virtualni identitet putem besplatne registracije sekundarne .hr domene?
- Mogu li kao "obični" hrvatski državljanin registrirati besplatnu domenu i ako da na kojem nivou?
- Koji su uvjeti za registraciju besplatne sekundarne domene?
- Koja je dokumentacija potrebna za registraciju besplatne sekundarne domene?
- Mogu li stranci registrirati .hr domenu?
- Mogu li registrirati neograničen broj domena?
- Već imam registriranu besplatnu domenu za ostvarenje virtualnog identiteta. Mogu li na sekundarnoj razini registrirati još jednu ili čak nekoliko njih?
- Tko može registrirati sekundarnu domenu uz naplatu?
- Ostaje li pravo ISP-ova na drugu besplatnu sekundarnu domenu?
- Je li moguće registrirati dodatnu domenu uz naplatu, a da nije registrirana besplatna domena?
- Zašto uopće postoje ograničenja za registraciju sekundarnih domena?
- Kod .com domena princip registracije je "plati i nosi". Zašto tako nije i kod .hr domena?
- Kod nekih drugih nacionalnih vršnih domena svatko može registrirati neograničen broj domena. Zašto ne u Hrvatskoj?
- Zašto je broj naplatnih sekundarnih domena ograničen na 9?
- Kolika će biti cijena naplatnih domena na tercijarnoj razini (.com.hr)?
- Kolika će biti cijena naplatnih sekundarnih domena (.hr)?
- Zašto su sekundarne domene tako skupe u odnosu na tercijarne?
- Koja je dokumentacija potrebna za registraciju naplatne sekundarne domene?
- Zašto je uveden postupak re-registracije?
- Što je potrebno za obnovu registracije besplatne sekundarne domene?
- Kako će korisnici znati da od sada trebaju obnavljati registraciju domena, što ranije nisu trebali?
- Ako unatoč svemu zaboravim na produženje registracije, hoće li mi se domena odmah brisati?
- U kojem će se roku početi primjenjivati nova pravila?
- Mogu li po novim pravilima korisnici na tržištu nuditi na prodaju svoje registrirane domene, davati ih u zakup ili na korištenje trećim osobama uz ili bez naplate ili na drugi način raspolagati "svojom" domenom?
- Na koji način će se rješavati sporovi ako registracija dodatnih domena dovede do cybersquattinga i drugih pojava protupravnog prisvajanja tuđeg identiteta i/ili intelektualnog vlasništva?
- Mogu li pravne osobe i dalje realizirati svoje pravo na virtualni identitet putem besplatne registracije sekundarne .hr domene?
Da. Sve pravne osobe sa sjedištem u Hrvatskoj te fizičke osobe koje u Hrvatskoj obavljaju samostalnu registriranu djelatnost (obrti, slobodna zanimanja i sl.) i dalje će imati mogućnost registracije i korištenja do jedne domene bez naknade, kao domene kroz koju realiziraju svoj virtualni identitet.
- Mogu li kao "obični" hrvatski državljanin registrirati besplatnu domenu i ako da na kojem nivou?
Da. Prijedlog pravila i dalje priznaje pravo na virtualni identitet domaćim fizičkim osobama. Sukladno tome, fizičke osobe koje imaju državljanstvo ili prebivalište u Republici Hrvatskoj imat će i dalje pravo na registraciju jedne besplatne domene na tercijarnoj razini (iz.hr, from.hr i name.hr domene).
- Koji su uvjeti za registraciju besplatne sekundarne domene?
Uvjeti su da je nositelj domene registriran u RH te da je ime domene jednoznačno i nedvosmisleno povezano s imenom korisnika domene. K tome, domena se mora koristiti u svrhu za koju je registrirana (ostvarenje prava na prisutnost i opstanak u virtualnom svijetu).
- Koja je dokumentacija potrebna za registraciju besplatne sekundarne domene?
Potrebno je dokazati ispunjenje uvjeta za registraciju odgovarajućom dokumentacijom (u pravilu javnim ispravama iz službenih izvora). Dosadašnja pravila i uvjeti u tom pogledu ostaju nepromijenjeni.
- Mogu li stranci registrirati .hr domenu?
Da, na tercijarnoj razini svatko može registrirati .com.hr domenu, uz naplatu. Sekundarnu domenu mogu registrirati samo iznimno strane pravne osobe koje imaju registrirano predstavništvo, podružnicu ili drugi stalni organizacijski oblik u Republici Hrvatskoj.
- Mogu li registrirati neograničen broj domena?
Da. Na tercijarnoj razini nema ograničenja za broj domena. Na sekundarnoj razini ograničenja postoje i u pogledu broja i u pogledu osoba koje registraciju mogu zatražiti.
- Već imam registriranu besplatnu domenu za ostvarenje virtualnog identiteta. Mogu li na sekundarnoj razini registrirati još jednu ili čak nekoliko njih?
Da, ako za to ispunjavate uvjete. Pravne osobe mogu prema prijedlogu registrirati u pravilu do 10 domena, udruge i samostalne djelatnosti do 2 domene. No, samo je domena za ostvarenje virtualnog identiteta besplatna, ostale (dodatne) domene registriraju se uz naplatu.
- Tko može registrirati sekundarnu domenu uz naplatu?
Dodatnu naplatnu domenu mogu registrirati sve pravne osobe i fizičke osobe koji su nositelji samostalne djelatnosti koji su registrirani su u RH.
- Ostaje li pravo ISP-ova na drugu besplatnu sekundarnu domenu?
Ne, za to više nema potrebe. Davatelji internetskih usluga sada mogu registrirati do devet dodatnih sekundarnih domena kao i druge pravne osobe, ali uz naplatu.
- Je li moguće registrirati dodatnu domenu uz naplatu, a da nije registrirana besplatna domena?
Da. Registracija besplatne domene nije uvjet za registracije dodatne domene. Npr. u slučajevima u kojima željeno ime domene za ostvarenje virtualnog identiteta nije jednoznačno i nedvosmisleno povezano s imenom korisnika domene, korisnik ga može registrirati kao dodatnu domenu, bez registracije i aktivacije besplatne domene.
- Zašto uopće postoje ograničenja za registraciju sekundarnih domena?
I stari pravilnik i nova pravila polaze od teze da su sekundarne domene iskoristiv i ograničen resurs te da bi ga stoga trebalo štititi i koristiti na način da se registriraju samo domene kod kojih za to postoji opravdanje u interesu preglednosti i uređenosti nacionalnog internetskog prostora.
- Kod .com domena princip registracije je "plati i nosi". Zašto tako nije i kod .hr domena?
Princip brze, jednostavne i jeftine registracije bez provjere statusa i namjera korisnika postoji i ispod vršne domene .hr, ali samo za tercijarne domene (.com.hr). Kod sekundarnih domena preteže opći interes za preglednošću i uređenošću nacionalnog domenskog prostora.
- Kod nekih drugih nacionalnih vršnih domena svatko može registrirati neograničen broj domena. Zašto ne u Hrvatskoj?
Da, u nekim državama domenski prostor imitira (emulira) pravila za .com domene. No, u nekim drugim državama to nije slučaj, već se čak uopće ne dopušta registracija neposredno na sekundarnoj razini. Naš sustav kombinira dobre strane obiju sustava (uređenost na sekundarnoj razini i fleksibilnost na tercijarnoj), uz ostvarenje principa da je nacionalni domenski prostor dio nacionalnog identiteta, prepoznatljivosti i bogatstva, pa da stoga u općem interesu treba biti uređen i olakšavati pregledno pronalaženje sadržaja vezanih uz Republiku Hrvatsku.
- Zašto je broj naplatnih sekundarnih domena ograničen na 9?
Kroz provedena istraživanja i razmjenom iskustava s ostalim registrima nacionalnih domena, zaključeno je da će deset (jedna besplatna i devet naplatnih domena) po jednom korisniku zadovoljiti u cijelosti potrebe korisnika. K tome, željeli bismo i dalje stimulirati da se potrebe za domenama ostvaruju kroz tercijarne domene, a samo iznimno na sekundarnoj razini.
- Kolika će biti cijena naplatnih domena na tercijarnoj razini (.com.hr)?
Cijena tercijarnih domena kreirat će se na tržištu, pri čemu će se uvjetima za dodjelu prava na registraciju nastojati postaviti gornja granica za godišnje korištenje. Predviđa se da će registracija .com.hr domene koštati najviše 75 kuna za prvu registraciju, a kasnije 50 kuna godišnje.
- Kolika će biti cijena naplatnih sekundarnih domena (.hr)?
Predviđena cijena registracije u koju je uključena i prva godina korištenja iznosit će 1.500 kn, a svaka naredna godina 750 kn. Ovo su okvirna predviđanja, a konačni će iznos biti određen odgovarajućim aktom CARNeta.
- Zašto su sekundarne domene tako skupe u odnosu na tercijarne?
Sekundarne domene za niz kategorija uopće nisu skupe, jer se registriraju bez naknade, ali za strogo određene svrhe (domene osobito važne za .hr domenski prostor, domene za virtualni identitet). Neke vrste sekundarnih domena registriraju se po stimulativnim cijenama (domene informacijskih servisa). Višu cijenu imaju samo dodatne sekundarne domene, koje predstavljaju iznimku od pravila da bi domene izvan Pravilima propisanih posebnih svrha trebalo otvarati na tercijarnoj razini. Stoga se i cijenom nastoji destimulirati njihovo ekscesivno korištenje i navesti korisnike na razmišljanje o tome mogu li isti učinak uz povoljnije uvjete ostvariti na tercijarnoj razini.
- Koja je dokumentacija potrebna za registraciju naplatne sekundarne domene?
Ista dokumentacija koja je potrebna i za registraciju domene za virtualni identitet (besplatne sekundarne domene). Ako korisnik istovremeno registrira takvu sekundarnu domenu i dodatne domene, dodatna dokumentacija nije potrebna.
- Zašto je uveden postupak re-registracije?
Postupak re-registracije uveden je kako bi se postigla što veća ažurnost podataka o korisnicima u cilju kvalitetnije komunikacije. Nadalje, na taj način će se dobiti bolji uvid u domene koje se ne koriste jer za njima korisnici nemaju potrebe. Te će domene nakon određenog perioda biti brisane i time oslobođene za daljnju registraciju.
- Što je potrebno za obnovu registracije besplatne sekundarne domene?
U pravilu, bit će dovoljno da se popuni odgovarajući formular, što će biti moguće učiniti i preko Interneta. Za pojedine slučajeve i/ili kategorije može se zatražiti i podnošenje dokaza o tome da korisnik i dalje ispunjava uvjete za registraciju domene za virtualni identitet.
- Kako će korisnici znati da od sada trebaju obnavljati registraciju domena, što ranije nisu trebali?
Nova pravila bit će po donošenju objavljena, a za očekivati je da će imati i širi publicitet. Uz to, svakom će se korisniku na registriranu kontakt-adresu poslati obavijest o novoj obvezi. i načinu na koji joj mogu udovoljiti Na stranicama DNS službe bit će moguće provjeriti status registriranih domena i druge relevantne podatke.
- Ako unatoč svemu zaboravim na produženje registracije, hoće li mi se domena odmah brisati?
Domena će se najprije deaktivirati, a tek ako se niti u dodatnom roku njen korisnik ne javi i ne zatraži produženje registracije, domena će se brisati i time staviti na raspolaganje i ostalima.
- U kojem će se roku početi primjenjivati nova pravila?
Prema prijelaznim odredbama, CARNet će do 1. siječnja 2007. uskladiti svoje akte s novim Pravilima. Nova pravila u pogledu prenošenja registracije na vanjske registrare za .com.hr domene i registraciju dodatnih sekundarnih domena počet će se primjenjivati čim se za to ostvare pravni i tehnički uvjeti, a najkasnije do 1. siječnja 2007.
- Mogu li po novim pravilima korisnici na tržištu nuditi na prodaju svoje registrirane domene, davati ih u zakup ili na korištenje trećim osobama uz ili bez naplate ili na drugi način raspolagati "svojom" domenom?
Ne. Pravo na korištenje domene je neprenosivo i osobno. Iznimno, davatelji internetskih usluga mogu nuditi na tržištu domene tercijarne razine. Onima koji svoje domene daju na upotrebu trećim osobama izlažu se opasnosti da im pravo korištenja bude oduzeto.
- Na koji način će se rješavati sporovi ako registracija dodatnih domena dovede do cybersquattinga i drugih pojava protupravnog prisvajanja tuđeg identiteta i/ili intelektualnog vlasništva?
Kao i do sada, eventualni sporovi rješavat će se arbitražom. Korisnicima ostaje kao krajnje sredstvo i mogućnost da zaštitu svojih prava traže sudskim putem.
Povratak na vrh stranice - Povratak na početnu stranicu javne rasprave
|
|